Sunday, April 6, 2014


Haiku ku a kai den premio na 2009

Biuda hóben
kaiman na boka di riu
paga bon tinu.

mas haiku:


Tur skarnir ta frus
pero tòg mi no ta bieu
bieu ta kaminda

 
Her ta lanta dams
                       balia malu pasa bon, 
trompeká bai gol.



  Shelu ta yora
                    pa pikánan kometé

                        siglonan largu.












Saturday, April 5, 2014

Won a price with my haiku!!!


                       Kurpa balente

ke kuminda tur ora
zip na mi boka.
 

Wednesday, February 5, 2014

Mijn kleinzoon is er!!

ik heb een kleinzoon!!
op 30 januari 2014 is hij geboren!
mijn kleinzoon!!

Thursday, August 1, 2013

Pai



Pai a muri muchu yòn; ku 69 aña  el a bai sosegá i pa ami esei ta muchu yòn pa muri.
Pero segun e mes a konta nos, el a kuminsá huma sigaria ku 8 aña, tempu ku el a bai Cuba ku su tata.
Wèl, e sigarianan a hasi nan trabou destruktivo den su pulmonnan i na aña 1979 el a bai laga nos.
Ma lanta mucha ku masha rèspèt pa Pai; un hòmber serio di poko palabra ku tabata stima su famia.
Tur ora mi ta kòrda tempu ku Pai tabata traha riba e barkunan di Shell. El a konosé hopi pais den Sur Amérika i semper ku e bin Boneiru ku fakansi e sa konta nos su aventuranan. For di kada pais ku e bai e sa manda pòstkart i semper ora e yega Kòrsou bèk e ta manda paki ku de todo aden pa nos: fruta straño, sapatu, wayer, paña i hopi kos mas.
Ora Pai bin Boneiru ku algun siman di fakansi ta fiesta tin: e ta trese lechi di kòndèns, loke nos tur tabata gusta hopi. Tambe semper e ta bin ku regalo pa nos.
Mi ta kòrda un biaha el a trese brel di solo pa nos tur. E tipo di brel manera John Lennon sa bisti. Ami ta tin bèrgwensa di bisti di mi; mi ta bistié na kas anto ora nos ta basta leu riba kaminda mi ta kit’é.
E pakinan ku Pai sa manda e sa mara ku dos sorto di kabuya: unu koló krèm manera tur otro kabuya i e otro tabata kabuya di seda.
E kabuya aki tabata blanku anto ora Mai kòrt’é for di rònt dje paki nos tabata traha kabei pa pòpchi di bòter kuné.
Nos sa usa e bòternan di limonada bòter bèrdè.
Ku un piedra chikitu nos ta wanta e kabuya den garganta di e bòter.
Wèl, ora bo peña e kabuya aki hopi e ta lombra i bira meskos ku peluka.
E tempu ei no tabatin Barbie ku tur su asesorionan pa peña kuné.
Pa traha ko’i kabei pa wanta e pòpchinan su kabei, nos sa usa e repi di bleki ku ta keda lorá rònt di e yabi ku ta habri bleki di corned beef òf bleki di spam.
Anto ta un kompetensia tin pa wak kua pòpchi tin mas ko’i kabei.
Ami ku mi ruman a pasa hopi fakansi dushi ku nos pòpchinan di bòter. Na un momentu dado nos tabatin asina tantu pòpchi ku nos a forma un skol di pòpchi.
Ora e kabei dje pòpchinan susha nos tabata laba nan, peñanan richi richi i pone nan seka den solo, pa despues lòs e kabei i peña su modèl sea ku streki òf ku ko’i kabei.
For di mucha chikitu mi ta kòrda Pai ku su kitara den su man.
E sa gusta drumi riba kama anto toka su kitara.
Semper m’a atmir’é, pasobra nunka e no a bai lès di kitara.
E tabatin diferente buki di kitara ku tur sorto di instrukshon aden i e mes a siña su mes toka kitara.
Hasta e tabata toka den Típiko Boneriano. Esei pa mi tabata un ehèmpel di un hòmber ku hopi determinashon i ku tabata sa kiko e ke.
Pai tabata gusta dal su beternan; esei si mi no tabata gusta.
Di semper e tabata un hòmber serio ku no ta hari fásil.
Pero ora e sali bai dal un beter atardi, fo’i ora e bin bèk bo ta sa si el a bebe unu di mas si òf nò.
E ta yega kas ku un smail riba su kara, e ora ei bo sa ku e no ta su so.
Ami tabata paga tinu riba su sombré. Ora di bai kaya e sombré ta djis un tiki skùin riba su kabes, pero ora e bin bèk tin biaha e sombré ta basta mas skùin, kasi te riba un orea.
Mai mi mama, sa bira mashá di malu ora Pai sali anto bin kas un tiki “ happy” di mas. En bes di keda ketu e ta rabia kuné, anto tur biaha Pai ta kontest’é un kos ku semper ma keda kòrda: bo estatura ta chikitu pero bo kurason ta grandi.
Ku ta awor aki lo ma puntr’é ta kiko e ke men, pero e tempu ei bo n’ ta ni pensa na puntra nada.
Un kos tambe ku mi ta kòrda ta fiesta di San Juan.
Dor ku Pai su nòmber ta Juan, tur aña e hendenan ku ta pasa kas pa kas, ta pasa serka nos.
For di atardi Pai ta drecha su bòternan di bibida ku su kèlkinan pa parti pa tur hende. Mi n’ ta kòrda kiko e hende muhénan tabata bebe.
Na aña 60 Pai a haña “ vervroegd pensioen” di Shell.
El a bin biba na Boneiru, pero e no a keda kas hopi, despues di un tempu el a haña trabou na Saliña.
Awor ku e tabata na Boneiru e por a hasi algu ku semper el a gusta: piska.
Pai a kuminsá ta piska i nos a kome piská te kansa: hasá, na sòpi, stobá, den yambo, tur sorto di manera.
Awor aki mi no ta masha amante di piská mas, ma komé muchu hopi.
Un kos prèt ku mi ta kòrda di Pai, ta dia ku el a kumpra un baiskel nobo.
Ami kièr sa ku e no tabata dje gran koredó di baiskel ei òf por ta, ta mi idea.
Mi ta kòrda si ku e dia anochi ku el a haña su baiskel, el a bisami ( komo yu mas chikí i mimá) pa ban keiru kuné riba baiskel. Kontentu m’a sinta patras riba e “ carry, “ stail di sinta riba sia pa hende muhé, ke men tur dos pia e mesun banda. E tempu ei mi tabatin mas o ménos 12 aña i mi pianan no a kaba bira mes largu ku nan ta awor aki.
Wèl, m’a subi patras i Pai a kuminsá kore; tur kos a bai bon te ora nos a yega punta di dam, e kaminda ku ta lora bai Playa.
E tempu ei tabatin un kaminda di tera ta kore pareu ku esun di asfalt ku ta bai Playa. Riba e kaminda di tera tabatin yen di greis bashá.
Mi n’ sa pakiko Pai a drenta nèt e kaminda ei. Nos no a kore hopi, di bia m’a hañami bentá abou riba mi lomba, pia den laira. Pai mes a bai resultá kasi den e roi ku tabata kore djis ei banda.
Ta bon nos niun di dos no a kibra nada, pero e bèrgwensa ku el a kai fo’i baiskel den mi presensia tabata di mas pe.
Sin bisa nada el a yudami lanta i subi bèk su tras.
Nos a bai kas den un silensio hèrmétiko i Pai a warda e baiskel ketu asina den e ket pabou di kas.
Ta ora m’a yega kas m’a ripará ku ta un pia di slòf so mi tabatin.
Mi no tabata bai bisa Mai kiko a pasa, pero fo’i ora m’a drenta kas pia ‘bou ku un slòf den mi man, mi paña i kabei tur na stòf, ya Mai a rekonstruí henter e suseso kaba.
Ta muchu el a bisa Pai ku no tin mester di bai kore baiskel e ora nochi ei, anto pió ainda ku ami sintá patras.
Asina mi por konta masha hopi kosnan prèt ku a pasa ku e baiskel.
Un otro kos prèt ta ku Pai tabata kuida su baiskel masha bon mes.
Ki ora ku e sali i bolbe kas  e ta pòlish e baiskel kita tur stòf i lag’é lombra manera kos ku a kaba sali for di pakus.
Niun hende no por a mishi ku e baiskel, pero mucha ta keda mucha:
un dia Pai a bai traha, mi kièr sa nan tabata busk’é ku konvoi, i e baiskel tabata keda kas.
Masha dia Nana, mi ruman muhé mas grandi ku mi tabatin gana di kore e baiskel i awor el a haña su chèns. Manera Pai a bai el a saka e baiskel for di den ket, bai riba kaya kuné i subié.
El a kore un distansia i ora el a lora e baiskel pe bin bèk el a dal abou den un kama di sumpiña.
Mi ta kere e kos ei tabata un lès p’e i tambe hopi doloroso, sigur ora di saka e sumpiñanan ku a keda pegá den su kueru.
Danki Dios ku e baiskel tabatin su raskánan di dia nos a kai fo’i dje, asina Pai no a ripará ku a bin algun raská nobo aserka.
Otro kos ku semper m’a haña straño tabata ora ku mester marka òf mata kabritu.
Nos tabata kria kabritu, karné, galiña ku  porko i Pai tabata stima su bestianan mashá.
Ke men, no puntr’é mes pa bin yuda marka nan i ora di mata kabritu e ta subi su kama ku su kitara.
E n’ ta sali mes pa wak si a kaba mata si òf nò.
Anto no dun’é e karni ei kome tampoko pasobra e n’ ta komé.
E no tabata kome ni galiña ni karni di porko.
Mi ta kòrda ku Pai su kabei a kuminsá bira blanku hopi tempran.
M’a lanta konosé ku kabei “ sardu ” manera Mai sa bisa anto ku su “ kùif ” pretu.
De bes en kuando e sa laga Rinchi, mi ruman hasi su kabei pretu, maske e no tabata mashá di akuerdo.
Riba un dia ku su kabei tabata hopi blanku, Rinchi  a bis’é pa lag’é pint’é p’e.
El a kuminsá ta protestá, bisando ku hende di tantu edat asina no por tin kabei pretu pretu.
Kon ku bai bin el tuma ’den pa Rinchi pinta su kabei.
Ora nan a kaba, Rinchi a bisa Pai pa sinta 30 minüt ku e pintura den su kabei pa e kue bon.
Rinchi  a bai sigui limpia kas, despues di un ratu el a tende awa ta basha den baño.
El a wak riba oloshi i el a mira ku ni 5 minüt Pai no a keda ku e pintura den su kabei.
Ata Rinchi ta bati na porta di baño i bisa: “ Pai, no saka e pintura ainda, e kabei no ta keda bon.”
Pai a kontestá algu, pero e no a tende ta kiko.
Di mes Rinchi a bai bisa Mai kiko a pasa.
Nos tur a stènt bai na porta di kamber pa ora Pai sali.
Wèl, su kabei a keda meskos ku e figuranan di “kinderuurtje”: blou kla. Ata nos tur na harimentu i Pai tambe mester a hari.
Despues di e ora ei até ta kana buska pumada Morgan’s pa hunta den kabei. Mi kièr sa ku e dianan despues e tabata kana te hasta den kas ku su sombré bistí.
Si mi n’ ta herá, Rinchi a bolbe pinta e kabei anto wak pa e pintura keda 30 minüt den Pai su kabei.
Un otro kos hopi prèt ku nos a hari hopi, ta un anochi ku Pai a yega kas basta lat. Dor ku e sa ku e ta lat, el a pasa chines kumpra un saté ku batata trese pa Mai.
El a mara e tayó ( di karton) i lorá den un saku di papel blanku, riba e   “carry.”
Mi ta kere e sous riba e batata a muha e tayó di karton i e saku di papel i segun Pai ta kore e batatanan a kai abou.
Ora Pai a yega kas el a bin ku un kara tur largu ku e tayó kibrá i muhá den su man.
El a kuminsá splika Mai kiko a pasa pero ami no a para skucha, m’a drenta kamber pa mi hari. Mi n’ ta kòrda kon a par’é ku Mai.
Ora Pai a bira malu, Mai a bai te Colombia kuné, pero ya tabata lat kaba.
Pai a muri manera el a biba: ketu i trankil, lagando Mai i nos tur ku hopi vèrdrit.
Sosegá na pas, Pai!