Pai
Pai a muri muchu yòn; ku 69 aña el a bai sosegá i pa ami esei ta muchu yòn pa
muri.
Pero segun e mes a konta nos, el a kuminsá huma
sigaria ku 8 aña, tempu ku el a bai Cuba ku su tata.
Wèl, e sigarianan a hasi nan trabou destruktivo den
su pulmonnan i na aña 1979 el a bai laga nos.
Ma lanta mucha ku masha rèspèt pa Pai; un hòmber
serio di poko palabra ku tabata stima su famia.
Tur ora mi ta kòrda tempu ku Pai tabata traha riba
e barkunan di Shell. El a konosé hopi pais den Sur Amérika i semper ku e bin
Boneiru ku fakansi e sa konta nos su aventuranan. For di kada pais ku e bai e
sa manda pòstkart i semper ora e yega Kòrsou bèk e ta manda paki ku de todo
aden pa nos: fruta straño, sapatu, wayer, paña i hopi kos mas.
Ora Pai bin Boneiru ku algun siman di fakansi ta
fiesta tin: e ta trese lechi di kòndèns, loke nos tur tabata gusta hopi. Tambe
semper e ta bin ku regalo pa nos.
Mi ta kòrda un biaha el a trese brel di solo pa nos
tur. E tipo di brel manera John Lennon sa bisti. Ami ta tin bèrgwensa di bisti
di mi; mi ta bistié na kas anto ora nos ta basta leu riba kaminda mi ta kit’é.
E pakinan ku Pai sa manda e sa mara ku dos sorto di
kabuya: unu koló krèm manera tur otro kabuya i e otro tabata kabuya di seda.
E kabuya aki tabata blanku anto ora Mai kòrt’é for
di rònt dje paki nos tabata traha kabei pa pòpchi di bòter kuné.
Nos sa usa e bòternan di limonada bòter bèrdè.
Ku un piedra chikitu nos ta wanta e kabuya den
garganta di e bòter.
Wèl, ora bo peña e kabuya aki hopi e ta lombra i
bira meskos ku peluka.
E tempu ei no tabatin Barbie ku tur su asesorionan
pa peña kuné.
Pa traha ko’i kabei pa wanta e pòpchinan su kabei,
nos sa usa e repi di bleki ku ta keda lorá rònt di e yabi ku ta habri bleki di
corned beef òf bleki di spam.
Anto ta un kompetensia tin pa wak kua pòpchi tin
mas ko’i kabei.
Ami ku mi ruman a pasa hopi fakansi dushi ku nos
pòpchinan di bòter. Na un momentu dado nos tabatin asina tantu pòpchi ku nos a
forma un skol di pòpchi.
Ora e kabei dje pòpchinan susha nos tabata laba
nan, peñanan richi richi i pone nan seka den solo, pa despues lòs e kabei i
peña su modèl sea ku streki òf ku ko’i kabei.
For di mucha chikitu mi ta kòrda Pai ku su kitara
den su man.
E sa gusta drumi riba kama anto toka su kitara.
Semper m’a atmir’é, pasobra nunka e no a bai lès di
kitara.
E tabatin diferente buki di kitara ku tur sorto di
instrukshon aden i e mes a siña su mes toka kitara.
Hasta e tabata toka den Típiko Boneriano. Esei pa
mi tabata un ehèmpel di un hòmber ku hopi determinashon i ku tabata sa kiko e
ke.
Pai tabata gusta dal su beternan; esei si mi no
tabata gusta.
Di semper e tabata un hòmber serio ku no ta hari
fásil.
Pero ora e sali bai dal un beter atardi, fo’i ora e
bin bèk bo ta sa si el a bebe unu di mas si òf nò.
E ta yega kas ku un smail riba su kara, e ora ei bo
sa ku e no ta su so.
Ami tabata paga tinu riba su sombré. Ora di bai
kaya e sombré ta djis un tiki skùin riba su kabes, pero ora e bin bèk tin biaha
e sombré ta basta mas skùin, kasi te riba un orea.
Mai mi mama, sa bira mashá di malu ora Pai sali
anto bin kas un tiki “ happy” di mas. En bes di keda ketu e ta rabia kuné, anto
tur biaha Pai ta kontest’é un kos ku semper ma keda kòrda: bo estatura ta
chikitu pero bo kurason ta grandi.
Ku ta awor aki lo ma puntr’é ta kiko e ke men, pero
e tempu ei bo n’ ta ni pensa na puntra nada.
Un kos tambe ku mi ta kòrda ta fiesta di San Juan.
Dor ku Pai su nòmber ta Juan, tur aña e hendenan ku
ta pasa kas pa kas, ta pasa serka nos.
For di atardi Pai ta drecha su bòternan di bibida
ku su kèlkinan pa parti pa tur hende. Mi n’ ta kòrda kiko e hende muhénan
tabata bebe.
Na aña 60 Pai a haña “ vervroegd pensioen” di
Shell.
El a bin biba na Boneiru, pero e no a keda kas
hopi, despues di un tempu el a haña trabou na Saliña.
Awor ku e tabata na Boneiru e por a hasi algu ku
semper el a gusta: piska.
Pai a kuminsá ta piska i nos a kome piská te kansa:
hasá, na sòpi, stobá, den yambo, tur sorto di manera.
Awor aki mi no ta masha amante di piská mas, ma
komé muchu hopi.
Un kos prèt ku mi ta kòrda di Pai, ta dia ku el a
kumpra un baiskel nobo.
Ami kièr sa ku e no tabata dje gran koredó di
baiskel ei òf por ta, ta mi idea.
Mi ta kòrda si ku e dia anochi ku el a haña su
baiskel, el a bisami ( komo yu mas chikí i mimá) pa ban keiru kuné riba
baiskel. Kontentu m’a sinta patras riba e “ carry, “ stail di sinta riba sia pa
hende muhé, ke men tur dos pia e mesun banda. E tempu ei mi tabatin mas o ménos
12 aña i mi pianan no a kaba bira mes largu ku nan ta awor aki.
Wèl, m’a subi patras i Pai a kuminsá kore; tur kos
a bai bon te ora nos a yega punta di dam, e kaminda ku ta lora bai Playa.
E tempu ei tabatin un kaminda di tera ta kore pareu
ku esun di asfalt ku ta bai Playa. Riba e kaminda di tera tabatin yen di greis
bashá.
Mi n’ sa pakiko Pai a drenta nèt e kaminda ei. Nos
no a kore hopi, di bia m’a hañami bentá abou riba mi lomba, pia den laira. Pai
mes a bai resultá kasi den e roi ku tabata kore djis ei banda.
Ta bon nos niun di dos no a kibra nada, pero e
bèrgwensa ku el a kai fo’i baiskel den mi presensia tabata di mas pe.
Sin bisa nada el a yudami lanta i subi bèk su tras.
Nos a bai kas den un silensio hèrmétiko i Pai a
warda e baiskel ketu asina den e ket pabou di kas.
Ta ora m’a yega kas m’a ripará ku ta un pia di slòf
so mi tabatin.
Mi no tabata bai bisa Mai kiko a pasa, pero fo’i
ora m’a drenta kas pia ‘bou ku un slòf den mi man, mi paña i kabei tur na stòf,
ya Mai a rekonstruí henter e suseso kaba.
Ta muchu el a bisa Pai ku no tin mester di bai kore
baiskel e ora nochi ei, anto pió ainda ku ami sintá patras.
Asina mi por konta masha hopi kosnan prèt ku a pasa
ku e baiskel.
Un otro kos prèt ta ku Pai tabata kuida su baiskel
masha bon mes.
Ki ora ku e sali i bolbe kas e ta pòlish e baiskel kita tur stòf i lag’é
lombra manera kos ku a kaba sali for di pakus.
Niun hende no por a mishi ku e baiskel, pero mucha
ta keda mucha:
un dia Pai a bai traha, mi kièr sa nan tabata
busk’é ku konvoi, i e baiskel tabata keda kas.
Masha dia Nana, mi ruman muhé mas grandi ku mi tabatin
gana di kore e baiskel i awor el a haña su chèns. Manera Pai a bai el a saka e
baiskel for di den ket, bai riba kaya kuné i subié.
El a kore un distansia i ora el a lora e baiskel pe
bin bèk el a dal abou den un kama di sumpiña.
Mi ta kere e kos ei tabata un lès p’e i tambe hopi
doloroso, sigur ora di saka e sumpiñanan ku a keda pegá den su kueru.
Danki Dios ku e baiskel tabatin su raskánan di dia
nos a kai fo’i dje, asina Pai no a ripará ku a bin algun raská nobo aserka.
Otro kos ku semper m’a haña straño tabata ora ku
mester marka òf mata kabritu.
Nos tabata kria kabritu, karné, galiña ku porko i Pai tabata stima su bestianan mashá.
Ke men, no puntr’é mes pa bin yuda marka nan i ora
di mata kabritu e ta subi su kama ku su kitara.
E n’ ta sali mes pa wak si a kaba mata si òf nò.
Anto no dun’é e karni ei kome tampoko pasobra e n’
ta komé.
E no tabata kome ni galiña ni karni di porko.
Mi ta kòrda ku Pai su kabei a kuminsá bira blanku
hopi tempran.
M’a lanta konosé ku kabei “ sardu ” manera Mai sa
bisa anto ku su “ kùif ” pretu.
De bes en kuando e sa laga Rinchi, mi ruman hasi su
kabei pretu, maske e no tabata mashá di akuerdo.
Riba un dia ku su kabei tabata hopi blanku, Rinchi a bis’é pa lag’é pint’é p’e.
El a kuminsá ta protestá, bisando ku hende di tantu
edat asina no por tin kabei pretu pretu.
Kon ku bai bin el tuma ’den pa Rinchi pinta su
kabei.
Ora nan a kaba, Rinchi a bisa Pai pa sinta 30 minüt
ku e pintura den su kabei pa e kue bon.
Rinchi a bai
sigui limpia kas, despues di un ratu el a tende awa ta basha den baño.
El a wak riba oloshi i el a mira ku ni 5 minüt Pai
no a keda ku e pintura den su kabei.
Ata Rinchi ta bati na porta di baño i bisa: “ Pai,
no saka e pintura ainda, e kabei no ta keda bon.”
Pai a kontestá algu, pero e no a tende ta kiko.
Di mes Rinchi a bai bisa Mai kiko a pasa.
Nos tur a stènt bai na porta di kamber pa ora Pai
sali.
Wèl, su kabei a keda meskos ku e figuranan di
“kinderuurtje”: blou kla. Ata nos tur na harimentu i Pai tambe mester a hari.
Despues di e ora ei até ta kana buska pumada
Morgan’s pa hunta den kabei. Mi kièr sa ku e dianan despues e tabata kana te
hasta den kas ku su sombré bistí.
Si mi n’ ta herá, Rinchi a bolbe pinta e kabei anto
wak pa e pintura keda 30 minüt den Pai su kabei.
Un otro kos hopi prèt ku nos a hari hopi, ta un
anochi ku Pai a yega kas basta lat. Dor ku e sa ku e ta lat, el a pasa chines
kumpra un saté ku batata trese pa Mai.
El a mara e tayó ( di karton) i lorá den un saku di
papel blanku, riba e “carry.”
Mi ta kere e sous riba e batata a muha e tayó di
karton i e saku di papel i segun Pai ta kore e batatanan a kai abou.
Ora Pai a yega kas el a bin ku un kara tur largu ku
e tayó kibrá i muhá den su man.
El a kuminsá splika Mai kiko a pasa pero ami no a
para skucha, m’a drenta kamber pa mi hari. Mi n’ ta kòrda kon a par’é ku Mai.
Ora Pai a bira malu, Mai a bai te Colombia kuné,
pero ya tabata lat kaba.
Pai a muri manera el a biba: ketu i trankil,
lagando Mai i nos tur ku hopi vèrdrit.
Sosegá na pas, Pai!